Objavljeno 9. novembra/studenoga 2021. od Il Grido del Popolo©
Kristalna noć (Kristallnacht), također je poznata i po nazivu Reichskristallnacht (carska kristalna noć), te nazivu Pogromnacht (noć pogroma), to je bio veliki pogrom koji se desio širom Njemačke u noći 9. studenoga 1938. godine. Pogrom je bio usmjeren protiv židovskih građana širom zemlje, i za mnoge posmatrače je bio prva naznaka onoga što danas nazivamo Holokaustom.
Ime ovog događaja je donekle kontroverzno. Nazivan je imenom Kristallnacht (kristalna noć) zbog polomljenih izloga prodavnica čiji su vlasnici uglavnom bili Židovi. Postoje dva objašnjenja za ovaj termin.
Dr. Walter H. Pele, povjesničar specijaliziran za modernu Njemačku, tvrdio je da direktan prijevod nije prihvatljiv jer je njegova originalna namjera bila da cinično propagira nasilje kao nešto metaforički “sjajno i blistavo” za Njemačku.
U terminu carska kristalna noć (Reichskristallnacht) prefiks Reichs je prisvojni pridjev imenice Rajh, što znači carstvo. Obje forme ove riječi su široko korišćene u njemačkoj vladinoj propagandi tijekom nacističkog perioda, i u ovom slučaju bi se istaklo kako (nebitno koliko spontanim se predstavljao ovaj događaj) se radi o događaju bitnom za cijelu naciju, a ne samo o skupu lokalnih događaja, čiji se značaj ograničava na te zajednice.
Mnogo vjerovatnije, ali zaboravljeno podrijetlo riječi Kristallnacht nije u njemačkoj propagandi, nego u razgovorima običnih ljudi, pogotovo u Berlinu. Svjesni činjenice da su počinjeni mnogo ozbiljniji zločini od razbijanja izloga, ljudi su skovali ovaj naziv jer su se bojali represija nacističkog državnog aparata ako bi stvari nazvali pravim imenom. Mnogim ljudima je bilo jasno da pogromi nisu baš bili izljevi “spontanog gnjeva njemačkog naroda”, kao što je nacistička propaganda pokušala to prikazati, već državno organizovan i izvršen čin terora.
Ovo objašnjava prefiks Reichs (carski), koji su ljudi koristili i u drugim kontekstima da ismiju i kritikuju aspekte nacističke diktature. Značenje (Reichs-)Kristallnacht kao termina koji kritizira i optužuje nacističko rukovodstvo uveliko je zaboravljeno. Danas se u Njemačkoj uglavnom koristi izraz Pogromnacht (noć pogroma) što oslikava mišljenje da je Kristallnacht (kristalna noć) isuviše blag naziv.
Tijekom 1930-tih mnogi Židovi poljskog podrijetla su živjeli u Njemačkoj, 28. listopada 1938. godine, u petak, 17.000 njih je bez upozorenja okupljeno i usred noći deportirano u Poljsku. Mnogi od njih su bili u Njemačkoj veći dio svog života, a neki su čak bili i odlikovani njemački veterani iz Prvog svjetskog rata. Poljska vlada je odbila da ih primi, zbog čega su se oni vukli između njemačkih i poljskih graničnih ispostava tijekom hladnih dana i noći dok njemačke vlasti nisu konačno ubijedile poljsku vladu da im odobri ulaz.
Herschel Grynszpan, židovski Nijemac koji je pobjegao u Francusku, primio je pismo od svoje obitelji u kome su opisani svi užasni uvjeti koje su oni iskusili tijkom ove deportacije. U ponedjeljak 7. studenog, on je upucao sekretara njemačke ambasade u Parizu, Ernsta vom Ratha. Dva dana kasnije Rath je preminuo u bolnici, a to je nacistima dalo povod da organiziraju pogrom.
Ubistvo vom Ratha služilo je kao izgovor da se lansira divljanje protiv židovskog stanovništva širom Njemačke. Planirano je da napad izgleda kao spontani čin, ali ga je ustvari organizirala njemačka vlada. Ovo znači da je sa organizacijom bilo suglasno rukovodstvo NSDAP-a (njemačke nacističke partije), i da se kao u čestim slučajevima vlada oslanjala na partijsku organizaciju kao dodatak zvaničnim vladinim linijama autoriteta.
Te noći oštećeno je i u mnogim slučajevima uništeno 1574 sinagoga (skoro sve koje su postojale u Njemačkoj), mnoga židovska groblja, više od 7000 židovskih radnji, i 29 velikih trgovina. Više od 20000 Židova je uhićeno i odvedeno u koncentracione logore; nekolicina je prebijena na smrt dok su ostali bili primorani da gledaju. Broj ubijenih Židova nije sa sigurnošću utvrđen, ali se procjenjuje da ih je bilo od 36 do 200 tijekom ta dva dana nemira. Najčešće se govori o 91 ubijenom. Prirodu nasilja oslikava i činjenica da su neki Nijemci koji nisu bili Židovi ubijeni samo zato što je neko smatrao da “izgledaju kao Židovi”.
Kristalna noć uzrokovala je bijes širom svijeta. Diskreditirala je pronacističke pokrete u Evropi i Sjevernoj Americi, i vremenom dovela do njihovog opadanja. Mnoge novine su osudile ovaj zločin, a neki su ga poredili sa ubilačkim pogromima u carskoj Rusiji tijekom 1880-tih. Sjedinjene Države su povukle svog ambasadora (ali nisu prekinuli diplomatske odnose) dok su druge vlade prekinule diplomatske odnose sa Njemačkom u znak protesta.
Progon i ekonomska šteta učinjena njemačkim Židovima nije stala sa ovim zločinom. Bili su također primorani da plate kolektivnu kaznu od 1 milijarde maraka nacističkoj vladi. Ovo predstavlja formu kolektivnog kažnjavanja, koje je Ženevskim konvencijama kasnije zabranjeno.
Kad je najavljivao nasilnu naplatu, jedan od najviših nacističkih zvaničnika Herman W. Göring, koji se još ranije zalagao za mjere protiv Židova, omaškom je opisao teške uvjete kojima su bili izloženi Židovi nakon Kristalne noći. “Njemačko će židovstvo kao kaznu za njihove gnusne zločine morati dati doprinos od jedne milijarde maraka. Svinja neće počiniti novo ubojstvo. Uzgred, moram primijetiti da ne bih volio biti Židov u Njemačkoj.”
Ova noć uvela je novu fazu u anti-semitskim aktivnostima nacističke partije i državnih aparata, vodeći do deportacija, i konačno istrijebljenja većine Židova koji su živjeli u Njemačkoj. Mada je u to vrijeme malo ljudi to znalo, pogrom kristalne noći je bio prvi korak u sistematskom progonu i masovnim ubistvima Židova širom Evrope u onome što će postati poznato kao Holokaust.