Objavljeno 9. svibnja, 2024, od Il Grido del Popolo©️
“Ja sam komandant partizanske čete i komunist. Vi nacionalisti ste obične sluge okupatora. Prezirem vas, kao ljudska ništavila. Poručite mojoj rodbini da ne pokušava da traži milost za mene.“
– Ljubo Čupić
Na današnji dan 9. maja/svibnja 1942. godine strijeljan je jugoslovenski revolucionar, partizan, komunist i narodni heroj Čedomir – Ljubo Čupić. Nekoliko godina nakon smrti proglašen je narodnim herojem, a ostat će upamćen po tome što se otvoreno smijao smrti i tako postao simbol otpora fašizmu.
Ljubo Čupić rođen je 1913. godine u Argentini, kao jedno od šestoro djece u radničkoj porodici Sava i Stane Čupić, rođene Burić. Tridesetih godina došao je u Nikšić, gdje je završio gimnaziju. Nakon toga studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i pripadao ljevičarskom studentskom pokretu, a 1940. godine postao je član Komunističke partije Jugoslavije.
Poslije Aprilskog rata vratio se u Nikšić i kao član Komunističke partije sudjelovao u pripremi ustanka. Početkom jula 1941.godine, izbjegao je iz okupiranog Nikšića, a po izlasku iz grada pristupio je čuvenoj partizanskoj četi „Đuro Đaković“.
Aprila 1942. godine partizana Ljuba Čupića zarobili su četnici na Kablenoj Glavici u okolini Nikšića. Na javnom suđenju u Nikšiću prkosnim držanjem i britkom riječju izrugivao se vijećnicima suda. On i još nekoliko komunista osuđeni su na smrt. U momentu kad je izlazio iz sudnice, uslikao ga je fotograf.
Tako je nastala jedna od najlegendarnijih fotografija drugog svjetskog rata: “Ljubo Čupić, osuđenik na smrt koji se smrti smije u lice”. Zbog Ljubovog osmijeha tuđin je zastao, dželati su oborili oči pred njim. I puščane cijevi. Tek druga smjena je uspjela da ispali plotun. Jedan čovjek i jedan osmijeh pobijedili su svoje ubice.
Na strelištu je vikao: “Živio drug Tito i slavna komunistička partija“, a kad su ga pogodili prvi rafali, stajao je uspravno i pred masom naroda koja je gledala pogubljenje doviknuo: “Doći će dani slobode!“. Vezanih ruka i otete slobode toga dana, u 30. godini života, pošao je u legendu.
Smrt fašizmu, sloboda narodu!
